Datum objave: 28. prosinca 2019. Aktivnosti
Zahvalnost liječi depresiju
Udruga katoličkih intelektualaca u Osijeku 23. prosinca na adventskom susretu „Sveta Hildegarda“ u Klubu knjižare Nova je ugostila Višnju Bartolović, prof., prevoditeljicu knjige (s njemačkog na hrvatski jezik) Wigharda Strehlowa „Sv. Hildegarda i hrana kao lijek – Namirnice i recepti“ uz predstavljanje otkrića sv. Hildegarde primjenjivim u zdravoj prehrani te upoznavanje svetičina života.
Nakon uvodne dobrodošlice UKI-jeve predsjednice dr. Ružice Pšihistal s naglaskom na aktualnost duhovne ostavštine crkvene naučiteljice iz 12. stoljeća, srednjovjekovne benediktinske redovnice sv. Hildegarde (1098.-1179.) iz Bingena, večernji je susret vodila UKI-jeva dopredsjednica Miriam Goll, prof., upoznajući nazočne sa svetičinim bogatim životopisom čija mudrost, spisi i vizije potiču na daljnja istraživanja, komparacije i divljenje prema „dubokoj duhovnosti, obrazovanosti, umnosti i snazi žene koja je umrla tek u 82. godini života, u vrijeme kada su žene umirale u 30-tima“. Goll je posvjedočila kako je, od četiriju viđenih svetičinih djela, jedan spis težak petnaestak kilograma knjižničar u Essenu vozio u kolicima, te su pisari njena djela zapisivali na latinskom jeziku, a poznata je i po vizijama koje je, poslije dubokoga preispitivanja, zabilježila i to „viđenje Božje mudrosti, povijest Božjega stvaranja i spasenja te budućnost u posljednjim vremenima“ te je, istaknula je Goll, prije 800 godina bila ekologinja „glas koji viče da su rijeke i voda zagađene“. „Hildegarda u 12. stoljeću pristupa čovjeku drukčije, svjesna da je Bog stvorio prirodu, čovjeka stavlja u srce kozmosa. Kada je gradila prvi ženski benediktinski samostan u svaku je sobu dala uvesti tekuću vodu, nužni standard da uz Pravila redovnica služi Bogu i ljudima… Iako boležljiva, i u sedamdesepetoj godini života propovijeda, proziva za nemar, nemoral, nedovoljno isposništvo, uživanje u jelu. Blaženicom postaje 1326., a papa Benedikt XVI. je 2012. potvrdio njenu svetost i proglasivši ju crkvenom naučiteljicom („doktorica sveopće Crkve“). Osnivačica je dvaju ženskih samostana iza koje ostaje mudrost ukoričena u više od 40 kilograma spisa. Poznata je po više od 2000 pripravaka, eliksira i recepata za poboljšanje i ozdravljenje fizičkog, mentalnog, duhovnog i emocionalnog zdravlja“, rečeno je. Razgovarajući sa Goll profesorica Bartolović osobno je posvjedočila o djelotvornosti Hildegardine medicine, razložila kako je „naše poslanje na Zemlji posvetiti se onomu za što nas je Bog stvorio“; „u prirodi su skrivene jake sile ozdravljenja koje se mogu istražiti Providnošću, a na nama duhovnim stvorenjima je izboriti se za duhovno i tjelesno zdravlje ispravnim načinom života i prehranom“. „Znanje o prirodi, namirnicama, ljekovitim pripravcima primila je u vizijama, a njih je pratio glas koji joj je rekao neka zapiše ono što vidi i čuje. Pri zapisivanju na latinskom pomagao joj je redovnik Volmar. Sv. Hildegarda objašnjava za zdravlje bitnu povezanost između duhovnog, mentalnog i tjelesnoga područja. Grijeh (porok, mana) je glavni uzrok duhovne bolesti, npr. depresije s posljedicom odvajanja od Boga. Hildegarda je 35 kralježaka (uključujući lubanju) povezala sa 35 vrlina, odnosno mana (grijeha), a nasuprot tome je najveća vrlina ljubiti Boga i bližnje. Razlikujemo i parove vrlina/mana: nered/disciplina, strah/hrabrost, srdžba/strpljivost, proždrljivost/uzdržljivost, lažljivost/istinoljubivost, svadljivost/miroljubivost, oholost/poniznost. Svetica protiv depresije preporučuje zahvalnost: ako ste zahvalni, vi ste sretne osobe! Grijesi i mane završavaju u besmislu i depresiji u kojoj je duša lišena Boga, a vrline u životnoj radosti i optimizmu. Najgore što se čovjeku može dogoditi je navezanost na prolazne vrjednote, slavu i moć, u odnosu na ljubav prema Bogu“, razložila je Bartolović. Susret je protekao u razgovoru o zdravim namirnicima, pripravcima i preporučljivoj ljekovitoj hrani (žitarica pir, komorač, dunja, kesten, grožđe, jabuke, tikvice, blitva, špinat i dr.) te obveznoj detoksikaciji organizma jednom godišnje, ali i postu s ljekovitim učincima.
Tekst i fotografija: Nevenka Špoljarić
