Datum objave: 24. travnja 2018. Meditacije
Krista ne opisujemo često kao našu snagu. Više se služimo njegovom rečenicom: „Ja sam put istina i život“ (Iv 14, 6) ili ga molimo da nam on da snagu ne razmišljajući o Njemu kao o našoj snazi u životu.
Što zapravo mislimo kada o Kristu govorimo kao o snazi na koju se možemo osloniti i nositi se sa svakodnevnim izazovima? Različito to možemo tumačiti, no najvažnije su dvije stvari: Krist je snaga našega uma i naše volje, posebno kada nas zadese kušnje koje Bog pripusti.
Krist, snaga našeg uma
Mnogo ljudi ima vrlo snažan um i duboka uvjerenja u koja bespogovorno vjeruju. Često se takvim ljudima divimo, posebno ako vjeruju u prave vrijednosti i ne odustaju od istine. Baš tu nam je Krist snažno potreban kao vodilja u ovim vremenima pomutnje. Krist u nama, pod uvjetom da mu dopustimo djelovati, postaje apsolutna istina, trajno svijetlo i Božja mudrost, bez Njega smo izgubljeni u tami, bez zvijezde vodilje. Bez Njegovih riječi zapisanih u evanđelju i njihova svakodnevnoga čitanja te meditiranja nad Svetim pismom bit ćemo prepušteni svijetu bez Božje mudrosti i snage. Krist je zato došao među nas i postao članom ljudske obitelji da bi nam ostavio svoj nauk.
Da je Krist snaga našeg uma dokazuje Njegovo obitavanje u našoj duši, kao što nam je obećao na Posljednjoj večeri. On, snagom Duha Svetog, kojeg smo dobili na krštenju i sakramentom krizme potvrdili, boravi u našem intelektu, prožimajući našu spoznaju na samo Njemu poznat način. Naš Učitelj je u našem intelektu, On obučava naš duh, On nas podučava bolje nego bilo koja knjiga ili metoda, a za uzvrat traži samo da mu vjerujemo. Sam je to najbolje izrekao: “Ja sam svijetlost svijeta; tko ide za mnom neće hoditi u tami…”(Iv 8,12). Jednom kada je Gospodin došao na svijet, ovdje je i ostao, prvenstveno u našim srcima, poučavajući nas istini, ako ga dušom slušamo.
Krist, snaga naše volje
Spasitelj nije samo snaga našeg uma dajući nam svoju mudrost. On nadahnjuje i našu volju, čini je odvažnom i snažnom. To je hrabrost suočavanja sa suvremenim svijetom. Često se hrabrost opisuje kao spremnost za pokretanjem nečeg novog, suočavanje s opasnostima. Svakako je hrabro probati nešto novo što nosi sa sobom određeni rizik. No, hrabrost koju spominju evanđelja, posebno ona koju odlikuje Kristove učenike je izdržljivost. Ta Kristova vrlina je više nadvladavanje straha, a manje upuštanje u neki novi poduhvat. Hrabrost u Svetom pismu podrazumijeva izdržati i oduprijeti se teškoćama odlučno, a pri tome ne napadati. Ovi dijelovi Svetoga pisma najbolje ilustriraju kako je Krist tumačio hrabrost:
“A kažem vama, prijateljima svojim, ne bojte se onih koji ubijaju tijelo, a nakon toga nemaju više što učiniti.” (Lk 12, 4)
“Ne bojte se dakle. Vrjedniji ste nego mnogo vrabaca.” (Mt 10, 31)
“Ne boj se stado malo: svidjelo se Ocu vašem dati vam kraljevstvo njegovo.”(Lk 12,32)
Izvor: Otac John A. Hardon, Krist,naša snaga
Prevela: Miriam Goll
