Korizmeni susret s don Ivanom Bodrožićem u Osijeku

Milosrđe izvire iz nasušne duhovne potrebe

OSIJEK – Udruga katoličkih intelektualaca u Osijeku organizirala je ciklus korizmenih susreta i događaja od 11. veljače do 17. ožujka tijekom kojih su upriličeni tematski razgovori s gostima (dr. Ivica Raguž, Mladena i Miro Gavran, Stjepan Radić) u Klubu knjižare Nova, zatim u konkatedrali korizmeni koncert Zbora mladih Preslavna Imena Marijina te su večernji susreti završeni 17. ožujka gostovanjem dr. sc. Ivana Bodrožića, svećenika i profesora patrologije na KBF-u. Govoreći o temi “Milosrđe kao dar srca prema svetom Augustinu” don Ivan Bodrožić uvodno je naglasio Augustinovo iskustvo Božjega milosrđa “u specifičnom životu lutaoca i bogotražitelja do obraćenja” te rastumačio temu razmatranjem triju uzajamno isprepletenih razina milosrđa: kroz dimenziju Augustinovog osobnog iskustva doživljaja Boga, na dogmatsko-polemičkoj razini i na pastoralno-praktičnoj razini uokvirenoj u kristološku dimenziju.

Analizirajući augustinovsko motrište, razvidno u knjigama i spisima, Bodrožić je približio eklezijalnu dimenziju milosrđa, artikuliranje Božjega milosrđa u Crkvi i kroz sebe. Također približavajući suvremenicima govor o milosrđu iz perspektive aktualnog naučitelja milosti i ljubavi sv. Augustina (Aurelije Augustin 354.-430.), patrolog je izabranim citatima pojasnio zašto Augustin zove Boga “Preveliko milosrđe moje” i “Izvor milosrđa” te kako Augustin dar svojega obraćenja (Ispovijesti) i oproštenja zahvaljuje isključivo Bogu, a ne pripisuje obraćenje sebi i svojoj volji jer, kazao je Bodrožić, “Božje milosrđe prehodi našoj volji, Bog je takav da je oduvijek žarko želio spasenje ljudi i priprema našu volju za milosrđe i dar obraćenja”. Naglašeno je kako u Ispovijestima Augustin ispovijeda: “A iz daljine je nada mnom lebdjelo vjerno milosrđe tvoje. U kolike sam opačine malo-pomalo zapadao slijedeći svetogrdnu radoznalost, da me ona, kad tebe ostavim, dovede do ponora nevjere i zavodljive službe demonima kojima sam žrtvovao svoja zla djela… Zato si me udario teškim kaznama, ali to nije ništa prema mome grijehu, o preveliko milosrđe moje, Bože moj, utočište moje od strašnih opasnosti u kojima sam vrludao oholo uzdignute glave”. Nadalje je Bodrožić napomenuo: “Milosrđe i njegova potreba nisu ponajprije neka socijalna potreba, nego teološka kategorija koja izvire iz nasušne duhovne potrebe. Kada Augustin govori o milosrđu, onda govori o radikalnoj ljudskoj potrebi koju iščitava kao posljedicu stanja istočnoga grijeha. Objašnjavajući u spisu Rukovet smisao Vjerovanja i Molitve Gospodnje, između ostalog će reći: ‘Budući da je radi grijeha ljudski rod tištila velika bijeda i jer mu je bilo potrebno božansko milosrđe, prorok je proričući vrijeme Božje milosti rekao: ‘Tko god zazove Gospodnje ime, bit će spašen.‘ Pred Bogom je čovjek, dakle, u stanju stvarne i životne potrebe. Po grijehu je postao bijedan te je stoga bijeda (miserie) najprije duhovna kategorija. Božja milosrdna akcija ili intervencija se zahtijeva i pretpostavlja te tako Bog iskazuje milosrđe (misericordia) jer je čovjeku ono neophodno.” Promišljajući o augustinovskom stavu spram grijeha i pokore istaknut je “poticaj na intenzivno kajanje kako bi čovjek došao do stvarnog obraćenja i da Bog u svojemu milosrđu može uništiti počinjeni grijeh, a pokajnik (pokornik) može primiti oproštenje u susretu s Bogom”. Naime, nekada se za sve teške grijehe činila dugotrajna pokora, ali ističe Bodrožić “ne treba imati pred sobom vremensko trajanje već kajanje”. Uz biblijske citate i ulomke iz opsežnog djela sv. Augustina, Bodrožić je tumačio kako za Augustina “milostinja predstavlja sva djela milosrđa (sedam tjelesnih i sedam duhovnih) činjenja za druge” koje mora biti od srca, kao i oproštenje, te je milosrđe dar srca (misericordia), poručujući: “Srcem iskaži milosrđe i daj da te Bog pročisti svojom milošću! Vjeri treba očistiti nutrinu da može činiti milosrđe.”

Završni korizmeni susret s Bodrožićem otvorila je UKI-jeva predsjednica dr. Ružica Pšihistal zaključujući da su susreti, osim priprave za Uskrs imali cilj intenzivnije promišljanje vjernika u Svetoj godini Božjeg milosrđa te je razmatranje milosrđa putem djela sv. Augustina prikladno jer je svetac zaštitnik UKI-ja.

Tekst i fotografija: Nevenka Špoljarić

Don Ivan Bodrožić o augustinovskom milosrđu, Osijek,17.3.16.

Posjetitelji UKI-jevog susreta u Osijeku,17.3.16.Don Ivan Bodrožić o milosrđu, Osijek,17.3.16.