Datum objave: 10. travnja 2020. Kolumne, Meditacije
Za kršćane je Veliki petak presudan dan u godini jer slavi ono za što vjerujemo da je najvažniji vikend u povijesti svijeta. Otkako je Isus umro i uskrsnuo, kršćani su proglasili Isusov križ i uskrsnuće odlučujućom prekretnicom za cijelo stvaranje. Pavao je smatrao da je od presudne važnosti da je Isus umro za naše grijehe, bio pokopan i uskrsnuo na život treći dan, a sve u skladu s onim što je Bog obećao čitavim Svetim pismom (1. Korinćanima).
Velikog petka sjećamo se dana kad je Isus voljno trpio i umro raspećem kao konačnu žrtvu za naše grijehe. Nakon njega slijedi Uskrs, slavljenje dana kad je Isus uskrsnuo od mrtvih, najavljujući svoju pobjedu nad grijehom i smrću i ukazuje na buduće uskrsnuće za sve koji su ujedinjeni s njim kroz vjeru (Rimljanima 6: 5).
Iako svi kršćani obilježavaju Veliki petak iz istih razloga, nazivamo ga poprilično različitim imenima. Dok se taj dan na hrvatskom zove Veliki petak, na engleskom je Dobri petak (Good friday), dok je na njemačkom Karfreitag , odnosno Žalosni petak. Iako se na prvu možda čini da različitost u nazivima Velikog petka proizlazi iz različitog koncipiranja ili doživljavanja onoga što Veliki petak predstavlja, razlog tomu je sasvim drugačiji. Mi ga na hrvatskom zovemo jednostavno velikim zato što je Veliki petak, kao i ostatak Velikog tjedna, velik na više načina. Velika je naša tuga zbog Kristove smrti na križu, te je današnji dan zaista i Žalosni petak, ali na isti je način Veliki petak “dobar”, jer koliko god strašan bio taj dan, morao se dogoditi da primimo radost Uskrsa. Gnjev Božji protiv grijeha morao se izliti na Isusa, savršenu žrtvenu zamjenu, kako bi se oproštaj i spasenje izlili na narode. Bez tog groznog dana patnje, tuge i prolivene krvi na križu, Bog ne bi mogao biti i „pravedan i opravdavajući“ onih koji se uzdaju u Isusa (Rimljanima 3,26). Paradoksalno, dan koji se činio najvećim pobjedom zla zapravo je bio smrtni udarac u Božjem veličanstveno dobrom planu da se svijet otkupljuje od ropstva.
Križ je mjesto gdje vidimo konvergenciju velike patnje i Božjeg oproštenja. Psalam 85:10 pjeva dan kada će se “pravednost i mir” poljubiti. ” Isusov križ je upravo mjesto na kojemu se to dogodilo, gdje su se Božiji zahtjevi i njegova pravednost podudarali s njegovom milosrđem. Dobijamo božanski oproštaj, milosrđe i mir jer je Isus voljno ponio našu božansku kaznu, rezultat Božje pravednosti protiv grijeha. “Za radost koja je postavljena pred njim” (Hebrejima 12: 2) Isus je podnio križ na Veliki petak, znajući da je to dovelo do njegovog uskrsnuća, našeg spasenja i početka Božje vladavine pravednosti i mira.
Veliki petak označava dan kada su se na križu susreli gnjev i milosrđe. Zato je Veliki petak tako mračan i tako dobar.
