Članovi udruge katoličkih intelektualaca proslavili spomendan sv. Augustina

Datum objave: 30. kolovoza 2018. Aktivnosti

OSIJEK – Na spomendan sv. Augustina biskupa i naučitelja, 28. kolovoza, članovi Udruge okupili su se na euharistijsko slavlje u gornjogradskoj crkvi sv. Roka u Osijeku proslaviti svoga zaštitnika. Euharistijsko slavlje predvodio je mr. sc. Vladimir Sedlak, duhovni asistent Udruge katoličkih intelektualaca.

Promišljajući o značenju sv. Augustina i njegova nauka, propovjednik je ponajprije povezao liturgijski slijed spomena sv. Augustina i glavosjeka Ivana Krstitelja, promatrajući Augustina kroz biblijsku sliku glasa koji viče u pustinji. Propovijedajući i govoreći tako suvremenicima svoga vremena o zahvatu Božje milosti, ljubavi i milosrđa u vlastitom životu.

Propovjednik je istaknuo i povijesni kontekst Augustinova vremena, koji je u mnogome sličan našemu danas. To je vrijeme bilo prekretnica svjetova, Imperium romanum na zalasku, migracije novih naroda u Sredozemni bazen i cjelokupni europski prostor, što će potrajati još duže vrijeme. S novim narodima, u grčko-rimski svijet ulaze i nove kulturološke stvarnosti s kojima se starosjedioci, a s njima i Augustin nastoje nekako nositi dok „stara Europa“ pred njima izumire. U sivilu apatije i gubljenja nade, koja je u ove dane karakteristična i za prostor naše Domovine, gdje mnogi tražeći sebe, kreću put raznih krajeva svijeta, spremni žrtvovati doslovno sve, što njihov identitet čini prepoznatljivim, razumijemo bolje Augustina koji poput Ivana Krstitelja ostaje usamljeni glas koji viče u pustinji beznađa. Viče, potiče, propovijeda, svjedoči o veličini Božje ljubavi koja ga je u jednome trenutku zahvatila poticajem koji je u sebi čuo „Uzmi i čitaj“, a u drugoj spoznaji dovela do zaključka: „Ljubi i čini što želiš“. Kako je malo ljubavi prema Bogu, prema bližnjemu i u konačnici prema samome sebi čovjeku donio duh individualizma. Spremni smo se za „kapital“ žrtvovati do konca, pogaziti svoje čovještvo, raditi za manje u očima inozemnog poslodavca, samo zato jer se to u našim očima čini u prvi mah više. Čovjek koji je stvoren kao slika Boga postaje oruđe u rukama silnih, a naša bogolikost postaje apstraktno nepoželjan pojam.

Augustin je u svoje vrijeme na postavkama Platonove filozofije pokušao promišljati djelo i bit Kristova poslanja za spasenje svijeta, a danas pak u vrijeme tendencije udaljavanja od naše bogolikosti sve više nailazimo na novi filozofski koncept kršćanskog ateizma o kojem nam valja svakodnevno iznova promišljati. Prema takvoj filozofiji Krist jeste veliki čovjek i prorok, no njegova dimenzija Božanskoga utjelovljenja, otkupiteljsko djelo izmirenja stvorenja sa Stvoriteljem ne obuhvaća taj koncept. Upravo je duh kršćanskoga ateizma taj koji daje kisele plodove našeg kršćanskoga življenja i svjedočanstva Crkve u svijetu. Poput Augustinova vremena, i u našem se traže nekakvi sinkretistički momenti s primjesom kršćanstva ili posvemašnje dijeljenje karizme od institucije, kao i shvaćanje karizme kao vlastitog nutarnjeg nadahnuća, a ne dara Božje milosti. Papa Franjo u svojem nedavnom pismu upućenom narodu Božjemu promišlja o ovome konceptu. Sablazni koje u svijetu nastaju po našoj kršćanskoj nevjerodostojnosti možemo riješiti uz Božju pomoć i navraćajući se u naručje Božje, a sve ostalo je reduciranje otajstva koje zahvaća čovjeka na logiku djece ovoga svijeta. Upravo je Augustin koji je svoj put obraćenja i zahvaćenost duhom vjerodostojno svjedočio svome duhovnom stadu kao pastir i danas taj kojemu djelo i rad svih članova Udruge katoličkih intelektualaca pod njegov moćni zagovor stavljamo, kako bismo u ljubavi Božjoj zahvaćeni bili slobodni činiti za dobrobit Crkve.

U svetoj misi molitva je bila prikazana i za sve pokojne članove UKI-ja. Službu čitača vršili su Maja Kenda Bubalo, Nevenka Špoljarić i Josip Nađ, a svečanost je uzveličalo zajedničko pjevanje predvođeno suutemeljiteljicom UKI-ja Miriam Goll. Hvalbenom pjesmom „Zdravo Djevo, kraljice Hrvata“ na koncu euharistijskog slavlja htjela se istaknuti duhovnu privrženost članova Udruge presvetoj Bogorodici, našoj nebeskoj Majci.

Za angažiranu suradnju zahvalila je UKI-jeva predsjednica prof. dr. Ružica Pšihistal, najavljujući zajedničko druženje nakon euharistijskog slavlja te početak aktivnosti u novoj akademskoj 2018./2019. godini.

 

Tekst i fotografija: N.Špoljarić

 

Načitanije

Kolumne