Adventska večer sa Joškom Ševom u Osijeku

Datum objave: 23. travnja 2018. Aktivnosti

OSIJEK – „Traje finalno sniženje cijena, Zagreb je neprohodan… ističe se forma, a zaboravlja sadržaj došašća, čin rođenja Djetešca. V. Nazor će u pjesmi Božić reći ‘Koliko puta ti si se za me’ rodio’… Čemu se planiramo pokloniti – Avenue Mallu? Ne ću onamo ići jer se tako zove, neću sudjelovati u ovome u ludilu po gradu. Hoćemo li na polnoćke ići izravno sa štanda sa kupljenim stvarima ili od doma, ili uopće nećemo otići na polnoćku? Valja nam se nadati. Obiteljski blagdan sveo se na trgovinu, na 40 posto sniženo… Ne može se čestitati Božić, a ne dodati i ‘svi ostali blagdani’. Hoću čestitati Božić i službeno i neslužbeno“, kazao je Joško Ševo, dramski umjetnik i redoviti profesor u trajnom zvanju na Akademiji dramskih umjetnosti u Zagrebu, gostujući 12. prosinca 2016. na adventskoj večeri u Osijeku. Susret u organizaciji Udruge katoličkih intelektualaca, nakon paljenja treće adventske svijeće u Magisu – Poetry caffeu, otvorila je dr. Ružica Pšihistal, UKI-jeva predsjednica, napominjući kako je u treću nedjelju došašća Ševo upalio svijeću u Vukovaru te je u radosnom duhovnom ugođaju tekao i večernji dijalog u kojemu se, osim promišljanja o vezama između književnosti te glumačkoga i pedagoškog rada (Ševo je diplomirao hrvatsku književnost i jezik, a potom i glumu u klasi prof. B.Violića), govorilo o vremenu došašća, vjeri, kulturi i jeziku.

O čovjeku u rascijepu između konzumerizma u došašću i istinski življene vjere, življenja između kršćanske ornamentike i supstancije, o tome je li vjera javna ili privatna stvar, sugovornik odlučno kaže: „Pokazuje se stanovita histeričnost u borbi protiv nečega u što ne vjeruješ. Pusti mene da vjerujem… Sve se čini da se ne čini. Neki predlažu da se Božić slavi svaku treću godinu, kao previše se novca potroši… Znam rođene 29. veljače koji slave rođendan svake četvrte godine, no ne znam baš nikoga tko ima rođendan svake treće godine! To je najgora moguća manifestacija liberalizma, ne imati potrebu manifestirati vlastito vjerovanje… Koga smetaju tri upaljene svijeće u televizijskom programu? To vrijeđa mene, ako se svodi na scenografiju“, kazao je višestruko nagrađivani glumac s dvjema prestižnim Nagradama hrvatskog glumišta (2010. i 2016.) i nagradom „Marul“ za glumačko ostvarenje 1992. godine. Govoreći o umjetničkomu dosegu rođenoga Trogiranina Pšihistal je istaknula kako je Ševo tijekom tridesetak godina ostvario poznatost po antologijskim ulogama, a svoju je monodramu „Govorite li hrvatski?“, od premijere u DK Gavella 1994. do danas, izveo više od pet stotina puta. Upitan što je hrvatski jezik za nj’ danas, Ševo je citirajući stih pjesme „Hrvatski jezik“ V. Nazora U tebi sam vijek svoj proživio, pojasnio kako je sve njegovo u jeziku hrvatskome i hoće se dovoditi u takvo stanje da se njime što bolje služi, pojasnivši: „Nikada ne govorim o dijalektima već o ‘više jezika hrvatskog’. Sredstava javnog priopćavanja koriste standard… Marko Marulić pisao je na jednoj varijanti hrvatskoga jezika. Nadao sam se ’91. da ćemo jezik, konačno, vratiti jeziku. Ponavljam, što sam nedavno rekao, londonac je tiskan sedamdesetih godina i spaljeno je 400.000 primjeraka tog pravopisa (Babić-Finka-Moguš), a 2016. smo zasuti pravopisom „Jovanović-Jozić“ koji se besplatno dijelio na kioscima, koji se prodavao kao croasan uz novine, a ‘kroasiranje’ pravopisa nije dovelo do služenja njima i dalje se služim ‘londoncem’. Uređivanje hrvatskog standardnog jezika prevažno je pitanje da bismo ga rješavali na kioscima Tiska i blagajnama široke potrošnje.“

Tekst i fotografija: Nevenka Špoljarić

Načitanije

Kolumne