Osvrt na Tjedan kršćanske kulture 2012. u Slavonskome Brodu

Datum objave: 10. lipnja 2012. Aktivnosti

Slavonski Brod – Tjedan kršćanske kulture, u organizaciji Udruge katoličkih inetelektualaca (UKI), a pod pokroviteljstvom Đakovačko-osječke nadbiskupije, koji se održava u tri grada u Hrvatskoj pod geslom „Vjeruj da bi spoznao, spoznaj da bi vjerovao“ (Crede ut intelligas, intellige ut credas) treću je godinu za redom održan i u Slavonskom Brodu od utorka, 5.lipnja do četvrtka, 7. lipnja.

 

Predstavljanje knjiga u nakladi Kršćanske sadašnjosti

 

Prvoga dana predstavljenje su dviju knjiga u nakladi Kršćanske sadašnjosti: Moguće kršćanstvo – Carmelo Dotolo i Za Boga pripravan život – Hansa Ursa von Balthasara. Knjige su predstavili Mladen Milić, predsjednik UKI-a i dr. Davor Vuković, profesor đakovačkog KBF-a. Skup je moderirala Miriam Goll, članica UKI-a. Da bogatstvo Đakovačko-osječke nadbiskupije uz ostalo čine i mladi intelektualci koji uz obrazovnu dinemziju imaju i onaj žar srca, koji ističe Papa Bendikt XVI. govoreći o novoj evangelizaciji, bilo je očito u izlaganjima dvojice mladih inetelktualaca koji su na jednostavan i pristupačan način obrazložili dvije zanimljive i poučne knjige koje otkrivaju kako i na koji način u postmoderni živjeti kršćanstvo. Predstavljajući knjigu „Za Boga pripravan život“ Milić je  istaknuo da je njezina vrijednost u tome što Balthasar vrlo snažnom kršćanskom mišlju kaže da i klerik i laik služe Bogu i da im je Krist izvor. Navodeći autorovu misao kako Bog u naše posude ulijeva onoliko milosti koliko ih mi ispraznimo, dodao je i svoje razmišljanje kako je voda s izvora nepresušna i čista te koliko veliku čašu ponesemo na taj izvor toliko milosti primamo. „Drugim riječima čovjek je sretan tek ako izabere Krista i tada je slobodan oblikovati svoj život, u svojoj svakodnevnici i temeljnim životnim opredjeljenjima“, naglasio je Milić te zaključio kako u spomenutoj knjizi vjernik može iščitati što mu je kao laiku činiti, spoznati da kao laik u Crkvi on nije nešto pridodano, nije privjesak hijerarhijskom životu, nego je temeljno pozvan, određen, omilošćen Kristovim pozivom odnosnu milošću Boga oca. Dr. Vuković naglasio je kako se talijanski teolog Dotolo u svojoj knjizi „Moguće kršćanstvo“, pita je li i na koji način u ovome suvremenom svijetu kršćanstvo moguće. „Cilj je ove knjige ukazati na bit kršćanstva i njegovu svevremenost koja je jamac da bude i danas moguće u ovom suvremenom svijetu“, naglasio je Vuković te ukratko iznio važnija autorova promišljanja u knjizi koja je podijljena u dva temelja dijela. U prvom dijelu autor prezentira i analizira suvremenu situaciju i njezinu dinamiku, a u drugom dijelu pokušava spojiti kršćanstvo otvorenost postmoderne i mogući kršćanski odgovor.

 

Karolički intelektualci u Crkvi i društvu

 

Drugoga dana održana je u Gradskoj knjižnici tribina pod nazivom „Katolički intelektualci u Crkvi i društvu“. Gosti tribine bili su dr. Daniel Miščin, profesor Filozofskog fakulteta Družbe Isusove u Zagrebu i Josip Berdica profesor Pravnoga fakulteta u Osijeku. Predavači su progovorili o tome tko je katolički intelektualac, kakva je temeljna narav pitanja po kojoj on po svojoj definiciji treba postati, što čini njegov identitet, po čemu se raspoznaje od drugih i koje mu je mjesto danas u društvu. Profesor Miščin u svom je izlaganju naglasio kako se danas promijenila paradigma, o tome što je glavno pitanje, o čemu se raspravlja. „Nekada su pitanja polazila od stare grčke filozofije, od čuđenja i divljenja, a danas polaze od nemira, i zbog društvenih okolnosti i uopće zbog iskustva života u svijetu koja je sve više stješnjujuće“, naglasio je. Pokušavajući dati odgovor na pitanje, ima li u vremenu nemira prostora za nadu, ustvrdio je: „Zadaća je intelektualaca da šireći vidike donose nadu. Mnogo je načina i povoda da čovjek nađe razloga za pseimizam. Ako je intelektualac intelektualac, odnosno onaj tko dublje vidi, tko zna čitati više od jednoga sloja, onda je poziv intelektualaca da budu ljudi nade, a nada znači radost. U svom izlaganju prof. Berdica je između ostalog rekao: „Mi živimo u društvu u kojem treba čuti one koji razmišljaju na svoj način, treba čuti i kritički glas. Funkcija intelektualca danas je da kažu ono što misle i da se toga ne boje, da budu dosljedni, da imaju svoj stav, da žive svoj identitet u svakom društvu, da nude sebe i svoje znanje… Katolički intelektualci bi trebali biti filtar društvenih zbivanja, da svjedoče i pokazuju onim ljudima koji sebe slabije pronalaze i slabije pronalaze argumente, da svi skupa pomognemo da u ovom društvu prevlada zdravi kriticizam u kojem će intelektualci voditi nekakvu riječ“. Upozorio je kako u mnoštvu informacija s kojima nas bombardiraju mnogi barataju samo informacijama, ali ne i znanjem, stoga je prevažna dimenzija intelektualca i baratanje znanjem. Na kraju skupa koji je moderirao prof. Mladen Milić, predskednik UKI-a uslijedili je konstruktivna rasprava.

 

Barokna lutnja fra Antuna Mrzlečkoga

 

Tjedan Kršćanske kulture završen je u četvrtak, 7. lipnja nesvakidašnjim koncertom „Barokna lutnja“ u franjevačkoj crkvi Presvetog Trojstva. Gost večeri bio je fra Antun Mrzlečki, franjevac kapucin iz Varaždina. U pozdravnoj riječi Dalibor Velički je naglasio kako je cilj Udruge katoličkih intelektualaca kao organizatora Tjedna kršćanske kulture, aktualizacija specifično kršćanskog ciklusa na vjerskom, znanstvenom i umjetničkom području. Bio je doista poseban doživljaj, netom poslije večernje blagdanske mise, slušati profinjene zvuke koji su pod prstima glazbenika fra Antuna Mrzlečkog na najotmjenijem žičanom glazbalu s repertoarom od 15. do 18. stoljeća – lutnji, odzvanjali tom lijepoj baroknom crkvom. Velikim pljeskom publika ga je nagradila za izvrsnu izvedbu nekoliko djela poznatih autora barokne glazbe Roberta de Visee i S.L. Veissa. Fra Antun pored svojih redovitih obveza prevodi franjevačku i muzikološćku literaturu. Kao suradnik državnog festivala Varaždinske barokne večeri sudjeluje u organizaciji lutnjističkih koncerata i samostalno nastupa. Otvorio je web stranicu o lutnju:www.lutnja.net

Brankica LUKAČEVIĆ

Načitanije

Kolumne