Osvrt na Tjedan kršćanske kulture 2012. u Osijeku

Datum objave: 6. lipnja 2012. Aktivnosti

OSIJEK –  Udruga katoličkih intelektualaca u Osijeku je organizirala Tjedan kršćanske kulture, koji je od 3. do 10. lipnja, održan uz geslo zaštitnika Udruge sv. Augustina „Vjeruj da bi spoznao, spoznaj da bi vjerovao“,  uoči proglašenja Godine vjere. Različiti su programi održani u Osijeku gdje je Tjedan otvoren te u Vinkovcima i Slavonskom Brodu. U kulturno-znanstvenom programu u Osijeku su mnogobrojni posjetitelji poslušali: koncert Akademskog zbora „Palma“, tribinu „Vjera u znanosti“, stihove Dobriše Cesarića na pjesničko-glazbenoj večeri, predstavljanje knjiga u nakladi Glasa Koncila i Verbuma, izlaganje uz dokumentarne filmove o hrvatskoj glagoljici te pogledali igrani film. „Željeli smo ovim Tjednom kršćanske kulture, ne poučavati o vjeri, iako vidimo kako je i to danas potrebno, nego vjeru posvjedočiti poniznošću razuma uvijek otvorenog svjetlu Božje milosti i svjetlu istine – Isusa Krista, koji nas okuplja u Crkvi – svjetlu naroda. Nadamo se da je svatko ponio barem malo svjetla u svoj život. Na kraju ovogodišnjeg TKK, pozivamo vas da zajedno s nama promišljate svoju vjeru kako bismo zajedno ojačali međusobno povjerenje u Boga, naviještenog u njegovoj Crkvi. Neka to promišljanje vjere i život u kulturi istinskoga svjetla traje i do sljedećeg Tjedna kršćanske kulture“, kazao je predsjednik UKI-ja mr. Mladen Milić. Manifestaciju je petu godinu zaredom podržao glavni pokrovitelj Đakovačko-osječka nadbiskupija, a potpomogli su Grad Osijek, Osječko-baranjska žpanija, Grad Vinkovci, Vukovarsko-srijemska županija, Kršćanska sadšnjost, Glas Koncila i Verbum.

 

Otvorenje Tjedna

 

Tjedan je otvoren na svetkovinu Presvetoga Trojstva (3. lipnja) večernjom misom, koju je u konkatedrali Sv. Petra i Pavla predvodio mons. dr. Marin Srakić, đakovačko-osječki nadbiskup, i uveličao pjevanjem, uz orguljsku pratnju Ante Knešaureka, nastup Akademskog zbora bazilike Srca Isusova u Zagrebu „Palma“. Uvodeći u manifestaciju TKK nadbiskup Srakić je kazao kako „započetim Tjednom  na ovim prostorima pokazujemo kako je naša vjera prožeta kulturom i kultura vjerom, što je ujedno put vjerničkoga poziva“, te poručio: „ Tjedan kršćanske kulture i slične manifestacije pokazuje je li nam stalo da se kulturna baština sačuva, obnovi, produbi, unaprijedi  te pokaže i prenese novim generacijama. Neka, doista, tako bude!“  Dobrodošlicu potpore uputio je mons. Adam Bernatović, konkatedralni župnik, a uz njega su misu suslavili o. Mikolaj Martinjak, duhovnik „Palme“, Rober Jugović, tajnik Nadbiskupskog ordinarijata u Đakovu, i Branimir Mađarac, župni vikar župe Sv. Petra i Pavla. Okupljene je u ime Udruge katoličkih intelektualaca pozdravila Miriam Goll. „Trudili smo se, kao i svake godine, ponudom zahvatiti kulturu u cjelini kako bi svatko pronašao nešto za sebe. Cilj nam je u ovim teškim i apatičnim vremenima ukazati i na drugu stranu života, stranu u kojoj čovjek ne nalazi korist, nego se divi istini, dobru i ljepoti, te promatra ovosvjetsku zbilju kao zadivljujuću i traži u njoj odsjev ljepote vječnoga Boga. Odahnite od svakodnevice, divite se stvaralaštvu i kulturi i tako, slaveći Boga, svoj život učinite drukčijim, vedrijim, ljepšim“, kazao je otvarajući TKK Mladen Milić. Otvorenje je obilježio nastup Zbora „Palma“ čija su 33 člana izvela Mozartovu „Missu brevis“, uveličavši misu pjevanjem pod ravnanjem dirigenta Ivana Josipa Skendera, a publika je poslušala i koncert duhovnih skladba s reportoarom S. Rahmaninova, F. Dugana, G. P. da Palestrine i S. Aichigera.

 

Vjera u znanosti

 

Drugoga dana TKK (4. lipnja) u Gradskoj i sveučilišnoj knjižnici Osijek dobrodošlicu je uputila dr. Svjetlana Mokriš, te je najavljena tribina “Vjera u znanosti” na kojoj su govorili genetičar dr. Tomislav Domazet-Lošo, s Instituta “Ruđer Bošković”,  i filozof  dr. Igor Mikecin,  s Filozofskog fakulteta u Zagrebu. “Posljednjih godina među znanstvenicima, filozofima i teolozima, vjernicima i nevjernicima ponovno se razbuktala žučljiva rasprava o pitanjima religijske vjere i njezina intelektualnoga opravdanja. Protivnici vjere nazivaju je ustajalom močvarom iracionalizma koju će napredovanje razuma potpuno zbrisati s lica zemlje. Mnogi ugledni znanstvenici i mislitelji ne slažu se s tom tvrdnjom”, kazao je uvodno moderator tribine dr. Šimo Šokčević,  s đakovačkog KBF-a.  Govoreći o filozofijskoj misli Mikecin je ustvrdio kako filozofija nije ateistička, iako se  od sredine 19. st. do danas pojavljuje kao ateistička jer se pojavom Marxa, Schopenhauera i Nietzschea odustaje od pitanja o Bogu, no odsutnost Boga iz svijeta ne znači njegovo nepostojanje. “Danas neki znanstvenici traže da se zakonom zabrani ateizam jer krši ljudska prava. Ne razlikuju se teizam, religija, teologija i vjera – religija se poistovjećuje s kršćanstvom, a svaka religioznost s teizmom i obratno. Kršćanska je teologija nemoguća bez grčke filozofije”, kazao je Mikecin te pojasnio četiri odnosa između filozofije i religije (odnos potpune suprotstavljenosti, isključenja u kojemu filozofija i religija nemaju ništa zajedničko, kao ni razum i vjera (djelomično stav apologetike);  odnos poistovjećivanja filozofske teologije i religijske teologije; odnos u kojem je religija nadređena filozofiji, a to je stav skolastike i Tome Akvinskog; i odnos u kojem je filozofska teologija nadređena religijskoj. “Ni filozofija ni religija ne smiju jedna drugoj određivati što Bog  jest ili nije, već moraju pokušati surađivati. Filozofija mora odustati biti puka znanost i teorija te probuditi u sebi religiozno iskustvo, što znači otvorenost za tajnu, za odsustvo Boga u svijetu, a možda čak i u dušama. Filozofija mora prihvatiti opomenu od religije i postati osjetljiva za pitanje konačnosti ljudske egzistencije, smrtnosti i postati pobožna u pobožnosti mišljenja”, zaključuje Mikecin. Tomislav Domazet-Lošo osvrnuo se na područje genetike i svoje otkriće metode genomske filostratigrafije iz znanstvenog iskustva, a o vjeri iz osobnog posvjedočivši kako nema sukoba između vjere i evolucijske biologije. “Znanje je uslijedilo tek kada sam doživio iskustvo u vjeri, a u znanosti kada sam doživio iskustvo otkrića. Iskustvo križa ne događa se svakom i ne često, kada dođete do ruba spoznaje. Često nema vokabulara za to opisati. Meni je trebalo sedam godina i na razumskom koraku biste odustali, ali vjera tjera. Kad postoji iskustvo, tada uistinu Bog djeluje u tom potezu. U zadnje vijeme zanima me kada počinje život”, rekao je Domazet-Lošo, pojasnivši dugi put od ideje do formulacije vizije u koju znanstvenik vjeruje, a samo ga vjera potiče naprijed. U diskusiji genetičar je kazao: “Bog te vodi svojim prstima, nalaziš mir u sebi. Iskustvo otkrića donosi udivljenje, a otkrića slave Boga. Osviješteno duhovno iskustvo svjedoči o stvoritelju i možemo se samo diviti tomu. Bog nadilazi atom i znanost uopće. Promašaj je vjerske istine opravdavati znanstvenim dostignućima. Najbolja bi se prirodna znanost trebala kreirati na katoličkim sveučilištima, inače prolazi filtere društvenog, javnog i političkog mnijenja.”

 

Cesarićeva večer

 

Tjedan je trećega dana (5. lipnja) posvećen 110. obljetnici rođenja Dobriše Cesarića i obilježen u Muzeju Slavonije gdje je priređena pjesničko-glazbena večer „Balada o Lazaru“. Lirski doživljaj Cesarića približio je dramski umjetnik Vjekoslav Janković, docent na Umjetničkoj akademiji u Osijeku i ravnatelj Drame osječkoga HNK, kazujući stihove dvadesetak izabranih pjesmama. Moderatorica susreta i dopredsjednica UKI-ja dr. Ružica Pšihistal, podsjetila je: „Iako je rođen 1902.  u Požegi, Strossmayerov grad Osijek je grad Cesarićeva djetinjstva, tu je napisao prve stihove… Iz njegova opusa izvire tiha dobrota, etičnost i refleksivnost.“ Poetsko kazivanje uvezano je glazbenim ugođajem violinista Zvonimira Krpana,  učenika srednje Glazbene škole Franje Kuhača u Osijeku uz mentorstvo prof. Eve Hühn, koji je majstorski izveo odabrane skladbe Bacha, Masseneta, Schuberta i Kreislera. Krpan je dobitnik nagrada na violinističkim natjecanjima te dviju ovogodišnjih s osvojenim dvama prvim nagradama na državnom i regionalnom natjecanju učenika i studenata glazbe.

 

Hrvatska glagoljica u filmovima HRT-a

 

Na Filozofskom fakultetu u Osijeku 6. lipnja je oživjela glagoljica. „U Osijeku, Vinkovcima i Slavonskom Brodu događa se Veliki tjedan kršćanske kulture s bogatim programom čiji se dio održava i na Filozofskom fakultetu u Osijeku gdje radosno ugošćujemo akademkinju Anicu Nazor“, kazala je dekanica FF-a dr. Ana Pintarić, otvarajući program predstavljanja i projekcije dvaju dokumentarnih filmova o hrvatskoj glagoljici u produkciji HRT-ovog Dokumentarnog programa i producenta Petra Krešimira Perasa.  Prikazani su dokumentarci o hrvatskom pismu „Hrvatska glagoljica“ i „Hrvatska glagoljica – glagoljaštvo“, redateljice  i scenaristice Sussane Čaić te scenaristice akademkinje Anice Nazor. Ružica Pšihistal je predstavila akademkinju Nazor, koja cjeloživotno istražuje i posvećuje se hrvatskom glagoljaštvu, popularizirajući glagoljsko pismo utemeljno u hrvatsku baštinu i poučavajući kako znanjem služiti hrvatskoj književnosti i kulturi. Akademkinja Nazor obraćanje je emotivno intonirala sjećanjem na odrastanje provedeno i u Osijeku te pojasnila sadržaju filmova koji pokazuju povijesnu ukorijenjenost i sudbinu glagoljskog pisma u Hrvatskoj od nastanka do danas, protekom 1.150 obljetnice glagoljskog pisma, čiji je sastavljač sv. Ćiril zajedno s bratom Metodom učio kršćanski narod u kršćanskoj vjeri na slavenskom jeziku.

 

Mate Ujević – Glas Koncila

 

U Klubu knjižare „Nova“  Ivice Vuletića  predstavljen je 6. lipnja katolički nakladnik Glas Koncila s knjigom „Mate Ujević – Kršćanski idealizam i društveni angažman“, dvadesetom u nizu biblioteke „Hrvatska katolička baština XX. stoljeća“. Uvodničar dr. Damir Hasenay, u ime UKI-ja, istaknuo je kako je novopokrenuta biblioteka GK-a izniman doprinos proučavanju, vrednovanju i popularizaciji niza autora koji imaju svoje mjesto u duhovnoj tradiciji Crkve i hrvatskoga naroda. Stjepan Pogačić, v.d. direktora Glasa Koncila, upoznao je s bogatom izdavačkom djelatnošću Glasa Koncila, dok su o knjizi govorili dr. sc. Vladimir Lončarević, kroatist, suradnik Leksikografskog zavoda »Miroslav Krleža« i profesor na zagrebačkom Filozofskom fakultetu Družbe Isusove, te mr. Božidar Petrač, urednik niza Hrvatska katolička baština XX. stoljeća i predsjednik Društva hrvatskih književnika. Pogačić, uvodno je ispričao osobna sjećanja i „radosti u kući kada je stizao Glas Koncila, novine koje su bile za život“, kazavši kako Drugi je vatikanski koncil poticao na tumačenje svega što se koncilskom obnovom želi postići, a danas, protekom 49 godina od prvoga broja GK i u 44 godine izlaženja mjesečnika Malog koncila i izdavaštva, Glas Koncila godišnje ima više od 40 izdanja. Govoreći o biblioteci, čijem je pokretanju 2006. neposredni povod bila 70. obljetnica izlaska Ankete o hrvatskoj katoličkoj književnosti „Na Goru Gospodnju“ , što ju je 1935. u Katoličkom listu potaknuo Petar Grgec, Pogačić je istaknuo kako je ova Grgecova upravo prva knjiga u nizu. „Posebno se ima zahvaliti Božidaru Petraču, idejnom pokretaču biblioteke i uredniku, te dr. Lončareviću, koji je najveći dio knjiga priredio. Biblioteka je vrednovana zbirkom biserja u kojoj su istaknuti ne samo autori već širi niz osoba u hrvatskoj kulturi 20. stoljeća. Mnogi ni za 20 izabranih nisu čuli jer su namjerno prešućivani, marginalizirani, protjerivani”, kazao je Pogačić i najavio objavu novog niza u kojemu su: Čedomil Anton Čekada, Felix Niedzielski, Smiljana Rendić i Živko Ante Kustić.  „Cilj projekta Glasa Koncila sustavno u bitnim crtama prikazati život i rad naših zaslužnika čije je kulturno djelovanje bilo nadahnuto kršćanskim svjetonazorom, te kako bi se nizom knjižnih naslova reprezentirali ciljevi i dometi hrvatske katoličke misli 20. stoljeća, započevši od prvih desetljeća“, kazao je Lončarević, te o Ujeviću, čija se 45. obljetnica smrti navršila ove godine, dodao kako je mnogostrano djelovao u Hrvatkom katoličkom pokretu, uređivao studentski časopis Luč  i  u javnosti je prepoznati leksikograf, utemeljitelj  enciklopedistike te je Ujević “postao pilastar našeg kulturnog razvoja i prvorazredna ličnost u spomenici kulturnih pravaka hrvatskoga naroda“. „Ovim projektom smo htjeli probuditi zaspali dio hrvatskog kulturnog pamćenja na ljude 20. stoljeća koji su pisali kulturu i mislili na vremena koja dolaze. Knjigom se željelo afirmirati pomirbu između kršćanskih ideala i vrednota te društvenog angažmana pojedinca, drukčije vrijednosti od onih koje pronosi dnevni tisak, a da o televiziji i ne govorimo. O njemu se više počelo govoriti tek od 1991. godine, a danas Leksikografski zavod dodjeljuje nagradu »Mate Ujević« za iznimna postignuća na području enciklopedistike… Svojim je životom svjedočio živu kršćansku vjeru, koje se nije stidio u vremenu u kojemu je živio, nije radio iz političkih interesa ni iz sebičnosti, već zbog općega dobra. On je primjer kako možemo biti čvrsta stijena u bilo kojem vremenu, a iz njegova života možemo samo učiti“, kazao je Božidar Petrač.

 

Film Evanđelje po Ivanu

 

Igrani film „Evanđelje po Ivanu“ Philipa Savillea prikazan je 8. lipnja u dvorani župe Sv. Ćirila i Metoda gdje je okupljene pozdravio Mladen Milić, kazavši: “Ovogodišnji program Tjedna kršćanske kulture posvećen je temi vjere u predstojećoj Godini vjere. Stoga nismo mogli izabrati bolji film od ovoga, snimljenog 2003. Vjera je dominantna tema Ivanovoga evanđelja, a film ispričan prema Evanđelju po Ivanu pokazuju kako vjera nije apstraktna stvarnost, već konkretna i oblikuje naš život.”

 

Crkveni oci pape Benedikta XVI.

 

Predstavljanjem knjige u nakladi splitskoga Verbuma “Papa Benedikt XVI., Crkveni oci od Klementa Rimskoga do Augustina”, 10. lipnja u dvorani konkatedralne župe Sv. Petra i Pavla zatvoren je TKK. Miriam Gol je najavila predstavljače knjige doc. dr. Dragu Tukaru, profesora đakovačkog KBF-a i nadbiskupskog kancelara, te dr. Ivana don Bodrožića, izv. prof. zagrebačkog KBF-a i svećenika Splitsko-makarske nadbiskupije. Uvodno je Tukara istaknuo kako se TKK može gledati kao “dodanu vrijednost” svagdašnjem kršćanskom životu, uz redovito vjerničko življenje načela Evanđelja, koja se krije u tradiciji Crkve, a to su crkveni oci. Odgovarajući na pitanje tko su crkveni oci, Tukara je kazao: “Tako nazivamo crkvene pisce prvih stoljeća nakon Isusa Krista, koji su se istakli svetošću života, pravovjernošću na području teologije, a radi njihovih zasluga Crkva ih je proglasila svetima i prihvatila ih kao autoritet na području kršćanskog života. Crkva u njima gleda uzore, vidi stabilnost i riznicu iz koje će izvući ono najbolje za naviještanje Evanđelja Isusa Krista.” Tukara je istaknuo važnost svjedoka tradicije i analizirao teološku metodu otaca, ističući kako su danas aktualni i oni preko tradicije prenose i ističu jedinstvo u različitosti, dok se i “Drugi Vatikanski koncil poziva na primjere i naučavanje svetih Otaca kako bi Crkva stekla sigurnost da je na dobrom putu, posebice što se tiče duhovne obnove, plodnog ekumenskog dijaloga i dijaloga s nekršćanskim religijama”.Pojašnjavajući kako knjiga sadrži kateheze svetog oca Benedikta XVI. posvećene najvažnijim crkvenim piscima prvih četiriju kršćanskih stoljeća,  Bodrožić je pojasnio kako su knjigom obuhvaćeni autori pisci na grčkom, latinskom i sirijskom jeziku te su uz crkvene oce i tzv. crkveni pisci Origen, Tertulijan i Euzebije Cezarejski koji se ne mogu nazvati nazvati ocima, dok je među ocima sv. Augustin najzastupljeniji s čak pet Papinih kateheza od kojih je posljednja izrečena 2008. tijekom opće audijencije. “Kršćanstvo je događaj Boga čovjeku, dar čovjeku. Ova knjiga može i treba biti dobro štivo nama koji želimo kršćansku kulturu. U predstojećoj Godini vjere može biti pomagalo svakome od nas da hranimo svoju vjeru i iskonskim štivom koje je podario Benedikt XVI.”, zaključuje Bodrožić.

Nevenka ŠPOLJARIĆ

Načitanije

Kolumne